Nakon smanjenja carina SAD, 22 odsto robe iz Brazila i dalje pod carinama od 40 odsto

·

·

Brazilska vlada je danas objavila da 22 odsto izvoza iz Brazila u Sjedinjene Američke Države i dalje podliježe carini od 40 odsto. Ova informacija dolazi nakon što je američki predsednik Donald Tramp ukinuo carine na određene brazilske prehrambene proizvode, uključujući kafu, meso i voće, koje su bile na snazi od avgusta.

Potpredsednik brazilske vlade Džeraldo Alkmin izjavio je da je pre odluke Vašingtona da smanji carine, udeo robe iz Brazila koja je carinjena po stopi od 40 odsto u SAD iznosio 36 odsto. Ova promena dolazi u trenutku kada se Brazil suočava sa izazovima na međunarodnom tržištu, a smanjenje carina može imati značajan uticaj na ekonomiju zemlje.

Prethodne carine na brazilske proizvode postavljene su u okviru trgovinskih mera koje je Vašington uveo kako bi zaštitio domaću industriju. Ove mere su, međutim, izazvale zabrinutost među proizvođačima u Brazilu, koji su se suočili sa smanjenjem izvoza i gubicima na tržištu. Smanjenje carina na prehrambene proizvode može otvoriti nova tržišta za brazilske farmere i proizvođače.

Trampova odluka da ukine carine može biti viđena kao pokušaj da se poboljša trgovinska saradnja između dve zemlje. Brazil je jedan od najvećih izvoznika poljoprivrednih proizvoda na svetu, a američko tržište predstavlja značajnu priliku za njegovu ekonomiju. Uzimajući u obzir da su prehrambeni proizvodi, kao što su kafa i meso, od vitalnog značaja za brazilski izvoz, smanjenje carina može doprineti jačanju ekonomskih veza.

Takođe, ova odluka dolazi u vreme kada se brazilskim vlastima ukazuje na potrebu za diversifikacijom tržišta i smanjenjem zavisnosti od tradicionalnih partnera. Sa smanjenim carinama, Brazil bi mogao da poveća svoj udeo na američkom tržištu i osigura dodatne prihode za svoje proizvođače.

U međuvremenu, analitičari ističu da je važno pratiti kako će se ova promena odraziti na cene proizvoda i kvalitet hrane koja dolazi iz Brazila. Smanjenje carina može dovesti do smanjenja cena za potrošače u SAD-u, ali i do povećanja konkurencije među proizvođačima. Takođe, postoje i strahovi da bi smanjenje carina moglo uticati na standarde kvaliteta i sigurnosti hrane, što je često predmet rasprava u trgovinskim pregovorima.

U svetlu ovih promena, Brazil će morati da nastavi da radi na jačanju svojih trgovinskih odnosa. Ova situacija pruža priliku za jačanje dijaloga između dve zemlje, kao i za razmenu znanja i tehnologija koje mogu pomoći u unapređenju proizvodnje i kvaliteta hrane.

Pored toga, brazilske vlasti će morati da obezbede da se smanjenje carina ne odrazi negativno na domaće tržište. Mnogi proizvođači se već suočavaju sa problemima uzrokovanim povećanom konkurencijom, i važno je da se osigura ravnoteža između podrške domaćim proizvođačima i otvaranja tržišta za stranu robu.

U svakom slučaju, odluka o smanjenju carina na brazilske prehrambene proizvode može značajno uticati na razvoj brazilskog izvoza i ekonomije u celini. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti, a analitičari će pažljivo pratiti kako će se situacija razvijati u narednim mesecima.

Brazilska vlada će, međutim, morati da bude oprezna i da osigura da se interesi domaćih proizvođača štite, dok istovremeno pokušava da iskoristi prilike koje dolaze sa smanjenjem carina i jačanjem trgovinskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Lana Vuković

Ne propustite i ove vesti