Zašto Ukrajina sve više napada ruska energetska postrojenja

·

·

Ukrajina je u četvrtak saopštila da su njeni dronovi dugog dometa pogodili veliku naftnu platformu u Kaspijskom jezeru u okviru misije koja nije bila ranije otkrivena. Ovaj potez predstavlja novo proširenje liste ciljeva u okviru ukrajinske strategije usmerene na smanjenje ruskih energetskih prihoda. Izvor iz Službe bezbednosti Ukrajine je za CNN izjavio da je ovo prvi udar na rusku infrastrukturu vezanu za proizvodnju nafte u Kaspijskom jezeru, naglašavajući da su sva ruska preduzeća koja rade za rat legitimne mete.

Naftna platforma Filanovski, koja pripada Lukoilu, predstavlja najveće naftno polje u ruskom sektoru Kaspijskog jezera. Ukrajinska kampanja dubokih udara na ruska energetska postrojenja počela je da se intenzivira početkom 2024. godine, a posebno se pojačala od avgusta kada je Kijev započeo široku ofanzivu na ključne energetske resurse Rusije. Sada su na meti ne samo rafinerije, već i infrastruktura za izvoz nafte i gasa, cevovodi, tankeri, a sada i morska infrastruktura za bušenje.

Prema podacima analitičkog projekta ACLED, novembar je zabeležio najveći broj napada na ruske energetske objekte do sada. Ovi napadi dolaze u trenutku kada su mirovni napori predvođeni SAD-om dodatno ojačali maksimalističke zahteve Rusije, dok su njene snage napredovale na nekoliko frontova. Ovo, u kombinaciji sa globalnim snabdevanjem naftom koje stabilizuje tržište od potencijalnog rasta cena, dovodi do sve većeg zapadnog podržavanja ukrajinske kampanje.

Helima Kroft, globalna šefica za strategiju robe u RBC Capital Markets, smatra da je cilj da se Rusiji ne dozvoli da zadrži značajan deo svojih ključnih prihoda od energije, čime se podržava njena sposobnost regrutovanja vojnika. Od avgusta do novembra, Ukrajina je pogodila najmanje 77 ruskih energetskih postrojenja, gotovo duplo više nego u prvih sedam meseci godine. U novembru je zabeleženo najmanje 14 napada na rafinerije i četiri napada na izvozne terminale.

Višestruki napadi na iste objekte postali su ključni deo strategije Ukrajine. Na primer, Saratovska rafinerija, u vlasništvu Rosnjefta, pogođena je najmanje osam puta od avgusta, sa četiri napada u novembru. Nikil Dubej, viši analitičar rafinerija u firmi Kpler, naglašava da su ovi ponovljeni udari značajno oslabili kapacitete rafinerija i usporili tempo popravki.

Dugoročna šteta od požara i oštećenja izazvanih ovim napadima može biti veća nego što se trenutno procenjuje. Ukrajina sada ne pokušava samo da utiče na rusko domaće energetsko tržište, već je povećala napade na objekte za izvoz nafte, uključujući luke na Crnom moru i Baltiku. Cevovod Družba, koji transportuje rusku naftu do nekoliko preostalih zemalja EU, pogođen je više puta, što je izazvalo protest Mađarske.

Krajem novembra, Kaspijski konzorcijum cevovoda je saopštio da je napadnut dva puta u četiri dana, što je dodatno otežalo situaciju. Ukrajina nije zvanično preuzela odgovornost za napade, ali su posledice jasno vidljive. Kompanija koja upravlja cevovodom izjavila je da je drugi napad oštetio jednu od tačaka za privezivanje tankera, što je dovelo do zatvaranja terminala na dva dana.

U kontekstu ovih napada, Oleksandar Harčenko, direktor Istraživačkog centra za energetsku industriju u Kijevu, naglašava da je neophodno prekinuti dotok novca u Rusiju kako bi se zaustavio rat. On smatra da trenutne zapadne sankcije nisu adekvatne jer sankcionisani brodovi i dalje plove u Crno more.

Dva ključna faktora omogućila su Ukrajini da pojača energetske napade. Prvo, drastičan zaokret Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa podrškom Ukrajini, a drugo, pad cena nafte na globalnom tržištu. Ukrajina dobija dodatnu podršku u ovoj kampanji „po potrebi“, a cilj je da ovi napadi imaju posledice na rusku ekonomiju.

Dok Rusija ostaje nepopustljiva u mirovnim pregovorima, njen naftni sektor izgleda sve nestabilnije. Analitičari iz Kpler-a beleže da ruske rafinerije prerađuju oko šest odsto manje nafte nego u isto vreme prošle godine, što dodatno pogoršava situaciju. U svetlu ovih događaja, postavlja se pitanje koliko dugo Rusija može izdržati pritisak koji dolazi iz Ukrajine i zapadnog sveta.

Lana Vuković

Ne propustite i ove vesti