Direktor kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon objavio je na društvenoj mreži Iks da bi ustavno priznavanje srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori, ravnopravno sa crnogorskim, predstavljalo uvažavanje stvarne jezičke strukture društva i demokratske volje najbrojnije jezičke zajednice u ovoj zemlji. Gujon je tako reagovao na izjavu predsednika vlade Crne Gore, Milojka Spajića, koji je ocenio najavljeno otkazivanje podrške Demokratske narodne partije (DNP) njegovoj vladi kao „ucenjivački model saradnje“.
Otkazivanje podrške DNP usledilo je nakon što vlada nije ispunila zahteve stranke da formira radnu grupu koja će se baviti pitanjima statusa srpskog jezika i identiteta. Gujon je napomenuo da se prema poslednjem popisu više od 43% građana Crne Gore izjasnilo da govori srpskim jezikom, dok se oko 34% izjasnilo za crnogorski, koji je trenutno jedini ustavom priznat službeni jezik. Ova činjenica, prema Gujonovim rečima, ne može biti ignorisana u demokratskom društvu.
On je naglasio da „samo ustavno priznat službeni jezik uživa najviši stepen pravne sigurnosti i ravnopravnosti“. Gujon je podsetio na iskustva Crne Gore pre 2020. godine, kada je dugogodišnji anti-srpski režim koristio institucionalne mehanizme za sistematsko potiskivanje srpskog jezika i identiteta, zbog čega smatra da „službena upotreba“ nije dovoljna i da je ustavna zaštita neophodna.
Njegova kancelarija, kako je naveo, ne isključuje druge jezike, već stvara inkluzivan pristup. „Ustavno priznavanje srpskog jezika kao službenog, ravnopravno sa crnogorskim, predstavljalo bi uvažavanje stvarne jezičke strukture društva i demokratske volje najbrojnije jezičke zajednice u Crnoj Gori“, dodao je Gujon.
Predsednik DNP, Milan Knežević, je potvrdio da stranka otkazuje podršku vladi premijera Milojka Spajića, kao i vlasti u Podgorici, koju predvodi gradonačelnik Saša Mujović. DNP je ranije uslovila svoj ostanak u Vladi Crne Gore ispunjavanjem zahteva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave, kao i započinjanjem dijaloga o spornoj izgradnji kolektora u Botunu.
Ova situacija dodatno komplikuje političku scenu u Crnoj Gori, gde se rasprave oko jezika i identiteta često prepliću s pitanjima vlasti i političke stabilnosti. U središtu debate je pitanje kako osigurati ravnopravnost svih jezičkih zajednica u zemlji, dok se istovremeno pokušava održati politička koalicija koja se suočava s različitim pritiscima.
Gujon je naglasio da je demokratska volja građana ključna i da se mora poštovati. Njegove izjave mogu biti signal da bi se mogla otvoriti nova poglavlja u razgovoru o jeziku i identitetu, kao i o načinima na koje se može pristupiti ovim pitanjima u budućnosti.
Upravni odbor DNP-a je istakao da su njihovi zahtevi legitimni i da je potrebno obezbediti da svi građani, bez obzira na jezik kojim govore, imaju jednake šanse i prava. U međuvremenu, pitanje ustavnog priznanja srpskog jezika kao službenog ostaje ključno pitanje u daljim pregovorima između političkih partija u Crnoj Gori, a očekuje se da će se situacija razvijati u narednim nedeljama.
S obzirom na trenutne tenzije, politička scena Crne Gore ostaje napeta, a rasprave o jeziku i identitetu će verovatno i dalje dominirati javnim diskursom.
