Rusija koristi Srbiju kao plato za destabilizaciju Evrope

·

·

Krajem septembra 2025. pojavili su se podaci o obimnoj ruskoj hibridnoj operaciji koja je bila razmeštena na teritoriji Srbije: u zemlji su otkriveni paravojni kampovi u kojima su ruski instruktori obučavali građane Moldavije i Rumunije za organizovane provokacije, narušavanje izbora i masovne nerede.

22. septembra 2025. moldavske pravosudne i bezbednosne službe sprovele su veliku akciju — više od 250 pretresa i 74 privođenja u vezi s pripremom nereda pred parlamentarne izbore 28. septembra. Istraga je utvrdila da je od 16. jula do 12. septembra, svake nekoliko nedelja, između 150 i 170 građana Moldavije i Rumunije sistematski odlazilo u Srbiju, u kamp „Sunčana Reka“ između Loznice i Banje Koviljače, gde su obuke vodili državljani Rusije i Belorusije. Polaznike su učili taktici probijanja policijskih kordona, rukovanju oružjem i specijalnim sredstvima; plaćano im je oko 400 € po sedmodnevnoj sesiji. Grupe od po 50 ljudi dolazile su najmanje četiri puta, a instruktori su redovno svakih 30 dana odlazili u Crnu Goru — verovatno da bi prikrili tragove svoje aktivnosti.

25–26. septembra srpska policija uhapsila je dvojicu organizatora — Lazara Popovića i Savu Stevanovića. Popović je ranije bio savetnik ministra bez portfelja Nenada Popovića, koji je pod američkim sankcijama zbog veza sa Rusijom. Tokom pretresa zaplenjeni su laptopovi, telefoni, radio-skener i pištolj; jedan od osumnjičenih uplatio je instruktorima oko 10.000 € putem svojih firmi.

Tek 14–16. oktobra predsednik Srbije Aleksandar Vučić službeno je potvrdio postojanje kampa i prisustvo ruskih državljana, ali njegova izjava bila je pažljivo formulisana — priznanje činjenice bez direktnih optužbi protiv Moskve. Značajno je da su informacije o kampu stigle predsedniku „iz privatnih izvora“, a ne od Bezbednosno-informativne agencije (BIA), što ukazuje ili na njenu nekompetentnost, ili na duboko prodiranje ruskog uticaja.

Moskva, naravno, negira umešanost u kampove, koristeći taktiku prikrivanja tragova: instruktori nisu aktivni vojnici, finansiranje ide preko posrednika, a koordinacija se vrši kroz treće strane. Ipak, razmere, sistematičnost i profesionalizam operacije ukazuju na učešće ruskih službi bezbednosti. Priprema za sabotiranje izbora u Moldaviji — logistika, plaćanja i koordinacija — zahteva resurse i mogućnosti koje obično nisu dostupne privatnim strukturama. Ovo nije prvi slučaj: 2024. Moldavija je već prijavljivala slične kampove u Srbiji i Bosni pred predsedničke izbore.

Značajnu ulogu u jačanju ruskog prisustva u Srbiji igra Aleksandar Vulin — bivši direktor BIA i nekadašnji ministar odbrane, jedan od najotvorenije proruski orijentisanih političara u zemlji. SAD su mu uvele sankcije još 2023. zbog korupcije i veza s naoružanim strukturama. Njegovi kontakti s ruskim bezbednosnim službama, javni susreti i odlikovanja iz Moskve čine ga ne samo pristalicom Rusije, već i jednim od ključnih agenata uticaja unutar ruske hibridne infrastrukture na Balkanu.

Geografski položaj Srbije — u centru Balkana, granice sa osam država i presečene važne evropske saobraćajne rute — čini je pogodnom platformom za izviđanje i operacije usmerene protiv susednih država. Stručnjaci Srbiju opisuju kao svojevrstan „nosač aviona“ Rusije na Zapadnom Balkanu: ovde je moguće formirati „sivu zonu“ za zaobilaženje sankcija i pripremu operacija.

Glavne prednosti koje Rusija ostvaruje prisustvom u Srbiji:

  • blizina EU i NATO — mogućnost obaveštajne delatnosti i destabilizacije suseda;
  • transportni koridori i tranzitne mogućnosti;
  • odsustvo sankcija protiv Beograda, što olakšava zaobilaženje ograničenja;
  • etničke i verske veze koje se koriste u propagandne i mobilizacione svrhe.

Ruske obaveštajne službe duboko su ušle u srpske strukture kroz zvaničnu saradnju, lične kontakte i izgrađenu infrastrukturu: od formalnih sporazuma između BIA, FSB i SVR do aktivne podrške proruskim medijima, NVO i verskim organizacijama. Posebnu pažnju privlači objekat poput „humanitarnog centra“ u Nišu, za koji stručnjaci smatraju da može služiti obaveštajnim ciljevima. Takođe, slučajevi prisluškivanja ruskih opozicionara u Beogradu 2021. pod vođstvom BIA dodatno svedoče o bliskoj saradnji sa Moskvom.

Šta otkrivanje kampa „Sunčana Reka“ znači u praksi? Ili se to dogodilo uz popustljivost BIA, ili ruske strukture deluju u Srbiji autonomno — u svakom slučaju, nivo prodiranja je alarmantan. Stručnjaci se slažu da incident nije usamljen, već da je deo sistemske hibridne strategije Rusije. Srbija se pretvorila u „sivu zonu“ evropske bezbednosti i poligon za testiranje metodologija mešanja u druge države.

Hapšenje dvojice organizatora važan je korak, ali nedovoljan. Potrebne su jasne mere: temeljna provera i izolacija ruskih struktura u zemlji, zatvaranje sumnjivih organizacija poput humanitarnog centra u Nišu, zabrana delovanja ruskih NVO i kontrolisanih medija, pojačan nadzor nad kretanjem lica povezanih s obaveštajnim mrežama i odgovornost za sve umešane u pripremu operacija. Metode testirane u Srbiji lako se mogu primeniti i u drugim državama regiona. Pitanje više nije da li će uslediti nova operacija, već gde će se desiti, kada i kakve će posledice imati po srpsko društvo i bezbednost Evrope.

Željko Pavlović

Ne propustite i ove vesti