Kosmički bljesak putovao 11 milijardi godina

·

·

Međunarodni tim astronoma nedavno je objavio otkriće brzog radio bljeska (FRB) koji je putovao više od 11 milijardi godina pre nego što je stigao do Zemlje. Ovaj fenomen, nazvan FRB 20240304B, detektovan je 4. marta 2024. godine uz pomoć južnoafričkog radio teleskopa MeerKAT. Udaljenost ovog bljeska iznosi 2.148 +/- 0.001 „redshift-a“, što ukazuje na to da je nastao otprilike tri milijarde godina nakon Velikog praska.

Fenomen redshift-a, poznat i kao Doplerov efekat, opisuje promene u frekvenciji talasa svetlosti dok se objekat udaljava od posmatrača. Ova pojava je ključna za razumevanje udaljenosti i brzine objekata u svemiru. Ova vrednost pokazuje da je FRB 20240304B potekao iz perioda kada je svemir bio u svojoj ranoj fazi.

Da bi se pronašao izvor ovog radio signala, bilo je neophodno da više opservatorija sarađuje. Iako su pokušaji lociranja matične galaksije ovog FRB-a uz pomoć zemaljskih teleskopa i arhivskih podataka bili neuspešni, dalja posmatranja pomoću instrumenata NIRCam i NIRSpec na svemirskom teleskopu Džejms Veb (JWST) omogućila su identifikaciju matične galaksije i određivanje njenog spektralnog crvenog pomaka. Ova nova otkrića predstavljaju značajan napredak u proučavanju ovih misterioznih fenomena.

FRB 20240304B je prošao kroz svemir sa disperzijom od oko 2.330 parseka po kubnom centimetru, što ukazuje na njegovo izuzetno udaljeno poreklo. Ova mera opisuje koliko je radio signal bio rastegnut i odložen slobodnim elektronima u svemiru, funkcionišući kao otisak koji otkriva velike udaljenosti koje je signal prešao. Takvi podaci su od ključnog značaja za razumevanje strukture svemira i interakcija koje se odvijaju unutar njega.

Otkriće FRB 20240304B udvostručuje broj lokalizovanih FRB-ova i pruža priliku za proučavanje jonizovanih bariona, subatomskih čestica koje sadrže neparan broj valentnih kvarkova. Prethodne detekcije FRB-ova obuhvatale su samo polovinu kosmičke starosti, dok otkriće FRB 20240304B pomera granice proučavanja do perioda kada je svemir bio mlad. Ova saznanja daju nova svetla na formiranje galaksija i razvoj svemira kroz vreme.

Matična galaksija ovog FRB-a je niskomasivna, zbijena i aktivna u formiranju zvezda, što sugeriše da bi poreklo FRB-ova moglo biti povezano sa mladim magnetarima. Magnetari su visoko magnetizovane neutronske zvezde, a ovo otkriće podržava teorije da FRB-ovi potiču od ovih objekata, umesto od procesa koji zahtevaju milijarde godina za razvoj.

Osim toga, otkriće otkriva složene strukture magnetnih polja čije se razmere mere u gigaparsecima. Kako su radio talasi putovali ka Zemlji, prolazili su kroz različite strukture koje su ostavile svoj potpis na signalu. Ova istraživanja pružaju uvid u interakcije između radio talasa i materije u svemiru.

Posebno je značajno da ova posmatranja potvrđuju aktivnost FRB-ova tokom perioda najintenzivnijeg formiranja zvezda u svemiru, poznatog kao „kosmičko podne“. Ova otkrića omogućavaju astronomima da proučavaju formiranje galaksija tokom najaktivnijeg perioda u kosmičkoj istoriji, čime se stvara bolja slika o razvoju svemira.

Kako sledeća generacija teleskopa bude stavljena u funkciju, otkrića poput FRB 20240304B nagoveštavaju uzbudljivu budućnost u kojoj ovi prolazni signali postaju veznici sa dalekom prošlošću svemira. Ovakva istraživanja će pomoći naučnicima da bolje razumeju kako je svemir evoluirao od svoje rane, haotične mladosti do strukturiranog kosmosa kakav danas poznajemo. Ova otkrića otvaraju nove horizonte za astronomiju i pružaju priliku za dalja istraživanja koja će oblikovati naše razumevanje svemira.

Ana Petrović

Ne propustite i ove vesti