Ana Brnabić: Plenković brani i zastupa ustaški pozdrav

·

·

Predsednica Skupštine Srbije, Ana Brnabić, izjavila je danas da se dok iz Brisela poziva na poštovanje evropskih vrednosti, predsednik hrvatske vlade, Andrej Plenković, brani ustaški pozdrav „Za dom spremni“. Brnabić je na društvenoj mreži „Iks“ izrazila zabrinutost zbog činjenice da Brisel ćuti na ovakve izjave, kao i na koncerte Marka Perkovića Tompsona, koji su, prema njenim rečima, u suprotnosti sa evropskim vrednostima.

Brnabić je ukazala na to da se pozdrav „Za dom spremni“, koji je korišćen od strane nacističkih ustaških snaga tokom Drugog svetskog rata, danas u Hrvatskoj smatra normalnim. Ovo je, prema njenim rečima, veoma zabrinjavajuće, jer se radi o pozdravu pod kojim su ubijani Srbi, Jevreji i Romi, uključujući i decu. Ona je podsetila da su jedini dečiji logori u Evropi postojali upravo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH).

„To je pozdrav koji podseća na stravične događaje iz prošlosti, uključujući etničko čišćenje srpskog naroda iz Hrvatske 1995. godine“, istakla je Brnabić. Dodala je da je u Zagrebu 400.000 ljudi skandiralo ustaški pozdrav na koncertu Tompsona, dok Brisel ostaje nijem na ove događaje. Takođe, naglasila je da u Vukovaru nije dozvoljena upotreba ćirilice, što je još jedan znak netolerancije prema srpskoj manjini.

U nastavku svojih izjava, Brnabić je istakla kako se čini da evropski zvaničnici ne reaguje na ovakve provokacije, dok istovremeno pozivaju na poštovanje evropskih vrednosti. „Zar Brisel ne može da se oglasi kada se ovakve stvari dešavaju? Izgleda da im je važnije da se bave drugim temama“, zaključila je ona.

Osim ovog pitanja, Brnabić je takođe govorila o napretku Srbije u oblasti digitalizacije i javne uprave. Izjavila je da je Srbija zauzela drugo mesto u Evropi i šesto u svetu prema indeksu tehnološke zrelosti javne uprave, prema podacima Svetske banke. Na društvenoj mreži Instagram, predsednica Skupštine je naglasila da je Srbija napredovala u ovom indeksu i da se sada nalazi na višem mestu nego prethodnih godina.

„Prethodne godine smo bili na četvrtom mestu u Evropi i jedanaestom u svetu. Ove godine, ispred nas su samo Koreja, Saudijska Arabija, Estonija, Brazil i Australija“, rekla je Brnabić. Ovaj indeks, poznat kao GovTech Maturity Index (GTMI), obuhvata četiri ključne oblasti javne uprave: Indeks ključnih sistema javne uprave, Indeks javnih usluga, Indeks digitalnog učešća i Indeks ključnih preduslova.

Brnabić je naglasila da je GTMI kompozitni indeks koji se sastoji od 48 indikatora, koji prate različite aspekte efikasnosti javne uprave i digitalizacije usluga. Ova postignuća, prema njenim rečima, pokazuju da Srbija ide u pravom smeru kada je reč o modernizaciji i digitalizaciji javnog sektora.

Ovakve izjave Brnabić ukazuju na to da se Srbija suočava s izazovima u međunarodnim odnosima, posebno kada je reč o percepciji i pravima manjina. Dok se zemlja trudi da unapredi svoju javnu upravu i jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni, pitanja poput onih vezanih za ustaški pozdrav i prava Srba u Hrvatskoj ostaju aktuelna i zahtevaju pažnju i delovanje kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou.

U svetlu ovih događaja, jasno je da će Srbija morati da nastavi da se bori za svoja prava i da traži podršku međunarodne zajednice kako bi osigurala poštovanje svojih vrednosti i prava svojih građana.

Lana Vuković

Ne propustite i ove vesti