Zemlju za dlaku promašio asteroid koji niko nije primetio

·

·

Mali asteroid, nazvan 2025 TF, bio je prošle nedelje bliže Zemlji nego većina satelita, ali su astronomi to uočili tek nekoliko sati kasnije. Ovaj neočekivani susret dogodio se 30. septembra kada je asteroid, veličine žirafe, preleteo iznad Antarktika na visini od samo 428 kilometara iznad Zemljine površine. Prema informacijama Evropske svemirske agencije (ESA), asteroid je prvi put uočen nekoliko sati nakon prolaska, zahvaljujući posmatranju koje je sprovedeno u okviru NASA-inog programa Catalina Sky Survey, koji prati objekte bliske Zemlji.

Iako se procenjuje da asteroid ima širinu između jednog i tri metra, ESA je naglasila da nije predstavljao ozbiljnu pretnju po Zemlju. Naime, verovatno bi sagoreo u atmosferi kao blistava vatrena lopta da je došao u kontakt s planetom. Ipak, čak i mali asteroidi mogu predstavljati opasnost za svemirske letelice, a asteroid 2025 TF je preleteo na visini na kojoj obično kruži Međunarodna svemirska stanica. Na sreću, nijedna svemirska letelica nije bila na njegovoj putanji.

Svemirske agencije kao što su NASA i ESA prate hiljade poznatih objekata bliskih Zemlji i pomno prate one koji bi mogli predstavljati rizik od sudara s našom planetom. Trenutno ne postoji nijedan poznati objekat koji bi mogao predstavljati značajnu pretnju za Zemlju u narednih sto godina. Da bi asteroid bio klasifikovan kao „potencijalno opasan“, mora imati prečnik od najmanje 140 metara i orbitu koja prolazi unutar 7,48 miliona kilometara od Zemlje, što je otprilike 20 puta prosečna udaljenost između Zemlje i Meseca. Asteroid 2025 TF je daleko manji od te granice, što objašnjava zašto je otkriven tek nakon prolaska.

NASA, koja je trenutno obustavila sve javne objave zbog trenutne situacije sa američkom vladom, nije izdala zvanično saopštenje o ovom incidentu, ali su podaci o asteroidu ažurirani na sajtu Centra za proučavanje objekata bliskih Zemlji. Prema procenama NASA-e, ovaj mali svemirski kamen ponovo će proleteti pored naše planete tek u aprilu 2087. godine.

U ovom bliskom susretu, Zemlja je tako izbegla „vatrenu kuglu“, ali ljubitelje noćnog neba već ove nedelje očekuje još svetlih pojava. Naime, meteorski roj Drakonida dostiže vrhunac 8. oktobra, ali bi pun mesec mogao umanjiti njihovu vidljivost. Drakonidi potiču od ledenih ostataka komete 21P/Đakobini-Ciner, koja prolazi kroz unutrašnji Sunčev sistem svakih 6,5 godina.

Iako su mali asteroidi kao što je 2025 TF često neprimećeni, važnost praćenja ovakvih objekata nikada nije bila veća. Astronomi i naučnici širom sveta nastavljaju da razvijaju nove tehnologije i metode za detekciju i praćenje objekata koji mogu predstavljati pretnju za Zemlju. Svaki novi događaj poput ovog ukazuje na potrebu za unapređenjem sistema za rano upozoravanje i pripremu za potencijalne opasnosti.

S obzirom na sve veći broj poznatih asteroida i kometa, važno je da se nastavi sa istraživanjem i praćenjem svemirskih objekata. Ovakvi događaji podsećaju nas na krhkost naše planete i na to koliko je važno biti spreman na moguće pretnje iz svemira. Dok se astronomi bore da bolje razumeju dinamiku svemirskih tela, istovremeno se i širi svest o potrebi zaštite naše planete.

U narednim danima, ljubitelji astronomije bi mogli imati priliku da uživaju u meteorskim kišama, ali je važno imati na umu i potencijalne pretnje koje dolaze iz svemira. Naučnici i dalje rade na tome da osiguraju da su svi potrebni podaci dostupni i da se rizici minimiziraju, kako bismo uživali u lepotama noćnog neba bez straha od nepredviđenih događaja.

Ana Petrović

Ne propustite i ove vesti