Poljoprivrednici ponovo pozvani da ne pale strnjiku – Ekonomija

·

·

Centar modernih veština i Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Bogutovca apelovali su na poljoprivrednike da obustave praksu paljenja strnjike i biljnog otpada na njivama. U svom saopštenju, ističu da pored opasnosti od požara, ovakvo ponašanje ozbiljno ugrožava kvalitet zemljišta. Naime, uništavanje organskih materija dovodi do smanjenja plodnosti tla, smanjenog broja korisnih mikroorganizama, kao i povećanog rizika od erozije i degradacije zemljišta.

U saopštenju se naglašava da stručnjaci godinama upozoravaju na prednosti zaoravanja žetvenih ostataka i korišćenja istih kao prirodnog zelenog đubriva. Ovaj proces doprinosi zadržavanju vlage u zemljištu, povećava sadržaj humusa i stvara bolje uslove za buduće prinose. U suprotnosti s tim, paljenje strnjike uništava važne resurse koji su ključni za buduću poljoprivrednu proizvodnju.

Paljenje strnjike ne predstavlja samo lošu poljoprivrednu praksu, već i ozbiljan bezbednosni rizik. Dovoljno je da se javi jedan jači povetarac kako bi se požar proširio na susedne parcele, voćnjake, šume, objekte ili saobraćajnice. Svake godine, požari izazvani spaljivanjem biljnih ostataka ugrožavaju imovinu, prirodu i ljudske živote.

U svetlu ovih opasnosti, Ministarstvo poljoprivrede se poziva da, pored ranijih upozorenja, dosledno primeni mere prema poljoprivrednim gazdinstvima na čijim parcelama se registruje spaljivanje strnjike. To uključuje i mogućnost pasivizacije poljoprivrednih gazdinstava u slučajevima predviđenim važećim propisima.

Zemljoradnici su pozvani da preispitaju svoje navike i usvoje održivije prakse koje će doprineti očuvanju zemljišta i smanjenju rizika od požara. U tom kontekstu, obrazovanje i informisanje poljoprivrednika o prednostima zaoravanja i korišćenja biljnih ostataka kao đubriva moglo bi biti ključno za promenu svesti o ovoj problematici.

U poslednje vreme, sve više se govori o održivom razvoju i ekološkim praksama u poljoprivredi, a apel Centra modernih veština i Dobrovoljnog vatrogasnog društva predstavlja korak ka tom cilju. Svaka akcija usmerena na očuvanje prirodnih resursa može imati dugoročne pozitivne efekte na poljoprivrednu proizvodnju, a time i na životnu sredinu.

Zemljoradnicima se preporučuje da se informišu o alternativnim metodama obrade zemljišta i upravljanja biljnim ostacima, kao što su kompostiranje, korišćenje pokrovnih kultura i druge tehnike koje doprinose očuvanju plodnosti tla. Ove prakse ne samo da smanjuju rizik od požara, već i poboljšavaju kvalitet zemljišta, čime se osiguravaju bolji prinosi u budućnosti.

U zaključku, važno je da svi akteri u poljoprivredi shvate ozbiljnost problema spaljivanja strnjike i biljnog otpada. Ujedinjeni napori zajednice, stručnjaka i nadležnih institucija mogu doprineti smanjenju rizika od požara i očuvanju plodnosti zemljišta, što je od suštinske važnosti za buduću poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu životne sredine. Na taj način, možemo osigurati održivu budućnost za poljoprivredu i prirodne resurse koje svi delimo.

Lana Vuković

Ne propustite i ove vesti