Počela gradnja dva dalekovoda u Surčinu: Povezaće Beograd i Novi Sad, a biće i rezerva napajanja za EXPO – Ekonomija

·

·

U Surčinu je danas započela izgradnja dva nova dalekovoda visokog napona koji će povezati Beograd i Novi Sad, ukupne vrednosti oko 22 miliona evra, u okviru projekta „BeoGrid 2025“, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike. Svečanoj ceremoniji prisustvovali su pomoćnik ministarke rudarstva i energetike za elektroenergetiku Radoš Popadić i generalna direktorka Elektromreža Srbije (EMS) Jelena Matejić.

Radoš Popadić je naglasio da projekt „BeoGrid 2025“, čija ukupna vrednost iznosi 205 miliona evra, obuhvata šest funkcionalnih celina. On je istakao da je danas početak radova na izgradnji dva nova dalekovoda visokog napona, koji će omogućiti efikasan prenos električne energije između Beograda i Novog Sada. Ovi dalekovodi, dužine 83 kilometra, biće povezani sa novom trafostanicom u Beogradu i priključnom trafostanicom Čibuk 1, čime će se obezbediti stabilan prenos električne energije koja dolazi iz obnovljivih izvora u južnom Banatu. Ovaj projekat takođe ima za cilj rasterećenje postojeće mreže.

Popadić je podsetio da su u toku značajne investicije u prenosnu mrežu, ističući da je Srbija prepoznala važnost ulaganja u elektroenergetski sistem. On je napomenuo da se planiraju ulaganja u povezivanje sa prenosnim sistemima osam susednih zemalja. Do kraja decenije, u prioritetne projekte biće investirano 500 miliona evra, dok će ukupna vrednost svih planiranih projekata dostići oko milijardu evra.

„Projekti unapređenja prenosne mreže pokazuju da je Srbija ključna zemlja za prenos električne energije u regionu“, rekao je Popadić.

Generalna direktorka EMS, Jelena Matejić, je naglasila značaj projekta BeoGrid 2025 za Srbiju. Ona je objasnila da je ovaj projekat deo šireg projekta Severni koridor (North CSE corridor), koji uključuje i dupliranje postojećeg interkonektivnog dalekovoda Đerdap 1 – Portile De Fier prema Rumuniji. Ovaj projekat je deo evropskog desetogodišnjeg plana razvoja prenosnog sistema, TYNDP2020, i regionalnog investicionog plana, RgIP2020. Podršku su pružili rumunski operator prenosnog sistema i nemačka razvojna banka KfW, koja je učestvovala u izradi Studije izvodljivosti.

Matejić je istakla da Severni koridor ima regionalni značaj jer povećava prenosni kapacitet između Srbije i Rumunije, čime se doprinosi stvaranju integrisanog evropskog tržišta električne energije. Takođe je naglasila da je projekat BeoGrid 2025 od važnosti i zbog dodatnog rezervnog napajanja za projekat „EXPO 2027“. Ovaj projekat omogućava dugoročni razvoj cele te zone, zbog čega je EMS stavio ovaj projekat na vrh liste prioriteta i ubrzao dinamiku njegove realizacije.

Investicije u elektroenergetski sektor, kao što je projekt BeoGrid 2025, imaju za cilj ne samo unapređenje infrastrukture, već i jačanje energetske sigurnosti Srbije. Ova vrsta ulaganja omogućava integraciju obnovljivih izvora energije, što je od suštinskog značaja za održivu energetsku budućnost zemlje. Povezivanje sa susednim zemljama dodatno će poboljšati energetsku stabilnost i omogućiti veću razmenu električne energije, što je ključno za ekonomski razvoj.

Očekuje se da će izgradnja novih dalekovoda doneti mnoge benefite, kako za potrošače, tako i za privredu, jer će omogućiti pouzdano snabdevanje električnom energijom i smanjenje gubitaka u mreži. U svetlu globalne tranzicije ka obnovljivim izvorima energije, ovakvi projekti postavljaju Srbiju na mapu kao ključnog igrača u regionu, jačajući njenu poziciju u evropskom elektroenergetskom sistemu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Jelena Marković

Ne propustite i ove vesti