Uoči vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, opozicione partije intensivirale su svoje aktivnosti u pokušaju da pridobiju glasače, optužujući vladajući Pokret Samoopredeljenje za pogoršanje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji se smatraju najvažnijim saveznikom Albanaca. Ove optužbe dolaze u trenutku kada je strateški dijalog između SAD-a i Kosova, koji u suštini nikada nije ni započet, suspendovan u septembru. Ovaj potez je rezultat postupaka aktuelne vlade i premijera u tehničkom mandatu Aljbina Kurtija, koji su povećali tenzije i nestabilnost u regionu.
Petar Đorđević iz NVO „Mlada aktivna Gračanica“ ocenjuje da je odnos između Amerike i Kosova sličan odnosu roditelja prema detetu. On objašnjava da je taj odnos oduvek bio dobar, uz brojne ustupke i toleranciju prema različitim potezima. Prekid strateškog dijaloga, prema Đorđeviću, bio je način da se u Kosovu uputi poruka da ne može sve raditi kako želi, posebno u vezi sa potezima koje je vladajuća stranka preduzela u tom periodu.
Jedan od ključnih problema koji je izazvao osude SAD-a jeste pokušaj eliminacije Srpske liste iz izbornog procesa, kao i ukidanje dinara i nasilno zatvaranje srpskih institucija. Iako su ovi potezi naišli na kritiku američke ambasade, premijer Kurti je delovao nezainteresovano, ističući da je to stvar za američku ambasadu i Centralnu izbornu komisiju. „Ja sam premijer Republike Kosovo“, rekao je Kurti, što dodatno ukazuje na njegovu samouverenost u trenutnoj situaciji.
U međuvremenu, sastanci između Kurtija i američke ambasade su postali retki, a jedini zatvoreni razgovor održala je otpravnica poslova američke ambasade. Nasuprot tome, Vjosa Osmani, Kurtijeva koaliciona partnerka, redovno je objavljivala informacije o svojim „konstruktivnim razgovorima“ sa visokim američkim zvaničnicima, uključujući tadašnjeg predsednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubia.
Osmani je naglasila da će nastaviti blisku saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje vidi kao ključnog partnera u razvoju Kosova i zaštiti njegovih sloboda i nezavisnosti. Ovaj stav naglašava želju vlasti da održe podršku i saradnju sa Amerikom, uprkos trenutnim teškoćama u dijalogu.
Iako su mnogi tvrdili da se odnosi između Kosova i SAD-a nisu promenili, kao što je to istakao Kurti, nedavni Zakon o nacionalnoj odbrani SAD-a pokazuje da američka administracija nastavlja da podržava Kosovo. Ovaj zakon, pored nekoliko manjih zahteva, naglašava nastavak podrške Kosovu i potrebu za završetkom dijaloga između Prištine i Beograda međusobnim priznanjem.
Đorđević je istakao da ne postoji sumnja da su Sjedinjene Američke Države uz Kosovo, naglašavajući da je novi zakon o odbrani pokazatelj da SAD čvrsto stoji uz Kosovo i daje mu prioritet u kontekstu Zapadnog Balkana. Ovaj stav može otvoriti vrata za obnovu strateškog dijaloga, što bi moglo biti ključno za stabilnost regiona.
Nakon prekida strateškog dijaloga, održani su zajednički treninzi policije Kosova i američke ambasade, kao i Kosovskih bezbednosnih snaga i pojedinih jedinica američke vojske. Ove aktivnosti podsećaju na vreme kada su odnosi između Kosova i SAD-a bili na najvišem nivou, što dodatno podvlači važnost saradnje u budućnosti.
U ovom trenutku, pred izborima, jasno je da politička scena na Kosovu prolazi kroz značajne promene, a odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti zemlje. Opozicija koristi trenutne tenzije kako bi se pozicionirala kao alternativa, dok vlasti pokušavaju da zadrže podršku i stabilnost u regionu.
