Naučnici osvojili Nobela za materijal kao iz „Harija Potera“

·

·

Trojica naučnika, Susumu Kitagava, Ričard Robson i Omar M. Jagi, dobitnici Nobelove nagrade za hemiju za 2025. godinu, otkrili su inovativne materijale koji podsećaju na magične predmete iz serijala „Hari Poter“. Prestižna nagrada dodeljena je za razvoj „metalno-organskih okvira“ koji imaju sposobnost skladištenja velikih količina gasova u malim zapreminama, što otvara vrata brojnim primenama u nauci i industriji.

Na konferenciji za novinare, Heiner Linke, predsednik Nobelovog komiteta za hemiju, uporedio je ova otkrića sa Hermioninom torbicom, magičnim predmetom iz „Hari Potera“, koja omogućava nošenje više stvari nego što bi fizički moglo stati. Iako nova molekularna arhitektura ne krši zakone fizike, funkcioniše na sličan način, s obzirom na to da su metalno-organski okviri sastavljeni od metalnih jona povezanih dugim organskim molekulima, formirajući kristale sa velikim šupljinama.

Ova istraživanja započela su 1989. godine kada je Ričard Robson, kombinovanjem različitih molekula bakra, uspeo da formira prostrani kristal. Njegovi kolege, Jagi i Kitagava, nastavili su rad do 2003. godine, usavršavajući strukturu kako bi omogućili prilagodljivost i stabilnost okvira, dok su takođe dokazali da gasovi mogu ulaziti i izlaziti iz ovih struktura.

Do danas su drugi istraživači razvili brojne metalno-organske okvire koji se koriste za razne primene, uključujući hvatanje toksičnih gasova potrebnih za proizvodnju poluprovodnika, prikupljanje vode iz pustinjskog vazduha, katalizovanje hemijskih reakcija i razgradnju štetnih hemikalija. Ovi okviri su posebno značajni u borbi protiv zagađenja, kao i u skladištenju i razdvajanju materijala iz vazduha.

Jedna od najznačajnijih budućih primena ovih okvira može biti u hvatanju ugljen-dioksida koji ispuštaju fabrike i elektrane. Kitagava je izrazio nadu da bi mogao da razvije tehnologiju koja bi omogućila razdvajanje vazduha na korisne materijale, koristeći obnovljive izvore energije. „Moj san je da uhvatim vazduh i razdvojim ga – na primer, ugljen-dioksid, kiseonik ili vodu, i da ih pretvorim u korisne materijale“, rekao je Kitagava.

Kraljevska švedska akademija nauka objavila je dobitnike na ceremoniji u Stokholmu, koja se održala 8. oktobra. Ova Nobelova nagrada za hemiju je 117. po redu i uključuje novčanu premiju od 11 miliona švedskih kruna, što je otprilike 1,2 miliona dolara. Kitagava je telefonom izjavio da je duboko počastvovan što je njegov dugogodišnji istraživački rad prepoznat i istakao značaj potencijalnih primena njegovog rada u razdvajanju materijala iz vazduha.

Razvoj metalno-organskih okvira predstavlja značajan korak napred u oblasti hemijskih nauka i materijalnih istraživanja. Ovi inovativni materijali ne samo da pružaju rešenja za trenutne izazove u oblasti zagađenja i skladištenja, već takođe otvaraju mogućnosti za buduće istraživačke projekte i aplikacije u raznim industrijama. Sa sve većim naglaskom na očuvanje životne sredine i održive tehnologije, doprinos ovih naučnika može imati dugotrajni uticaj na našu planetu i način na koji se suočavamo sa ekološkim izazovima.

Ova otkrića predstavljaju most između naučne fantastike i stvarnosti, pokazujući kako istraživanja mogu postati realnost koja menja svet. U svetlu ovog značajnog priznanja, naučnici pozivaju na dalju saradnju i podršku inovacijama koje će doprineti održivom razvoju.

Ana Petrović

Ne propustite i ove vesti