BERLIN – Malo je verovatno da će Crna Gora postati članica Evropske unije do 2028. ili 2030. godine, kao i nakon toga, smatra kolumnista nemačkog Algemajne cajtunga, Mihael Martens. U intervjuu koji je dao podgoričkim Vijestima, Martens je izrazio sumnju u perspektivu Crne Gore za članstvo u EU, ističući da trenutna situacija ne pruža osnovu za optimizam.
Martens je naglasio da ne može sa sigurnošću predvideti kako će se situacija razvijati u narednim godinama, ali je uveren da je malo verovatno da će Crna Gora postati punopravna članica EU u bliskoj budućnosti. „Rado bih tvrdio nešto drugo, ali to ne bi bilo iskreno. Naravno, niko od nas ne zna šta će biti za deset godina, ali sa današnje tačke gledišta, smatram malo verovatnim da će Crna Gora 2028., 2030. ili posle toga biti članica Evropske unije,“ rekao je Martens.
On je dodao da ne vidi perspektivu za punopravno članstvo Crne Gore, ali je otvoren za mogućnost „kreativnih rešenja“ na nivou ispod punopravnog članstva. Ova izjava dolazi u trenutku kada se u Crnoj Gori i dalje vode rasprave o procesu pridruživanja EU i reformama koje su potrebne da bi se ispunili kriterijumi članstva.
Crna Gora je postala kandidat za članstvo u EU 2010. godine, ali je od tada suočena sa brojnim izazovima, uključujući političku nestabilnost, korupciju, kao i sporove oko ljudskih prava i slobode medija. Iako su vlasti u poslednjih nekoliko godina preduzele određene korake ka ispunjavanju kriterijuma, napredak je spor i često je obeležen unutrašnjim previranjima.
Martensova procena može dodatno uticati na percepciju građana Crne Gore o procesu pridruživanja i očekivanjima u vezi sa članstvom. Mnogi građani su i dalje uzdržani kada je u pitanju EU, s obzirom na to da su se suočavali s razočaranjima u vezi s brzim napretkom. U javnosti postoji osećaj da su reforme neophodne za ispunjavanje kriterijuma EU često odlagane ili nedovoljno sprovedene.
Pored unutrašnjih izazova, Crna Gora se suočava i s regionalnim problemima. Stabilnost Balkana i odnosi između zemalja u regionu dodatno komplikuju situaciju. Mnoge zemlje u regionu, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, takođe teže članstvu u EU, što stvara konkurenciju i dodatne prepreke za Crnu Goru.
Martens je takođe ukazao na to da bi Crna Gora mogla da razmotri alternativne oblike saradnje sa EU, koji ne podrazumevaju punopravno članstvo. Ova rešenja bi mogla uključivati različite oblike partnerstva ili saradnje, koji bi omogućili Crnoj Gori da uživa u nekim benefitima članstva bez formalnog pristupanja.
S obzirom na trenutni kontekst, pitanje pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji ostaje neizvesno. Bez obzira na to, vlada Crne Gore i dalje izražava nameru da nastavi sa reformama i da se bori za članstvo, uprkos skepticizmu koji se čuje iz međunarodnih krugova.
U tom smislu, Crna Gora mora raditi na jačanju svojih institucija, borbi protiv korupcije i unapređenju ljudskih prava kako bi pokazala da je spremna za članstvo. To će zahtevati jedinstvo i političku stabilnost, kao i podršku građana, koji su često razočarani sporim napretkom.
Martensova izjava može biti signal za vlasti u Crnoj Gori da preispitaju svoj pristup i strategiju u procesu pridruživanja EU. U ovom trenutku, važno je da se fokusiraju na unutrašnje probleme i obezbede da reforme budu prioritet kako bi se osigurala bolja budućnost za zemlju i njene građane.




